Korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona

 

U hrvatski porezni sustav još je 2006. godine uveden institut paušalnog oporezivanja obrtnika kao izuzetno povoljan način oporezivanja za početnike i male poduzetnike, uz uvjet da ne prelaze prag za ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost koji iznosi
300.000,00 kn.

Ako se odluče za takav način plaćanja poreza ne trebaju voditi cjelokupno knjigovodstvo (izdaci su paušalno priznati u 85%-tnom iznosu primitaka) već samo knjigu prometa iz koje je vidljivo koje su račune izdali i kako su naplaćeni. Godišnji porez na dohodak plaćaju u rasponu od 1.275,00 kuna do 4.500,00 kuna, ovisno o poreznom razredu u koji su raspoređeni, dok doprinose za obvezna osiguranja plaćaju 1.340,43 kn mjesečno.

Ukoliko djelatnost obavljaju uz osiguranje po nekoj drugoj osnovi (uz radni odnos), doprinose za obvezna osiguranja plaćaju u iznosu od 2.231,25 kn do 7.875,00 kn godišnje, ovisno o poreznom razredu.

Obzirom na to da su se sve češće mogli pronaći primjeri situacija kada poduzetnik formalno djeluje kao paušalni obrtnik, ali se zapravo radi o prikrivenom radnom odnosu, u cilju izbjegavanja zlouporabe ovakvih povoljnih sustava oporezivanja u druge svrhe, od 2020. godine propisano je da kada se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, osnova za utvrđivanje porezne obveze je prikriveni pravni posao.

Zakonodavac govori načelno o „organizacijskim oblicima“, tako da se navedene odredbe ne odnose samo na paušalne obrtnike nego i na sve ostale porezne obveznike za koje se utvrdi da koriste porezne pogodnosti suprotno svrsi zakona (npr. u slučaju povezanih društava).

Općim poreznim zakonom propisano je da porezni obveznik koji ostvaruje porezne pogodnosti koristeći porezni sustav kroz organizacijske oblike koji su oporezivi nižim propisanim poreznim stopama, smatrat će se da koristi porezne pogodnosti protivno svrsi zakona, osobito u slučaju kada:

1. isplatitelj primitka za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla ili koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama,
2. poduzetnik organizacijski oblik u kojem posluje učestalo mijenja, odnosno za svaki ugovoreni posao koristi jedan organizacijski oblik koji zatim zamjenjuje drugim, a koji je oporeziv nižim poreznim stopama ili izbjegava ispunjavanje drugih poreznih obveza,
3. poduzetnik koristi povezana društva s isključivom svrhom korištenja niže porezne stope radi izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze.

Pravilnikom o porezu na dohodak propisano je da za potrebe pravilnog obračuna poreza na dohodak te pripadajućih doprinosa Porezna uprava utvrđuje ima li pojedini posao, sklopljen između isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja posla, obilježja nesamostalnog rada te koja su to obilježja.

Za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada sagledava se cjelovitost odnosa isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja posla, uzimajući u obzir sve činjenice bitne za oporezivanje i sve elemente kriterija obilježja nesamostalnog rada.

Ako Porezna uprava u provedenom postupku utvrdi da taj posao ima obilježja nesamostalnog rada, provest će se postupak obračuna poreza i doprinosa propisan za radni odnos, prema poreznom obvezniku koji se u navedenom poslu smatra izvršiteljem posla, neovisno o načinu kako je ugovoren posao, je li izvršitelj posla osoba koja je registrirana za obavljanje samostalne djelatnosti obrta te da
je kao takva ugovorila posao, kao i bez obzira na rezidentnost isplatitelja primitka (dohodak iz inozemstva).

Usporedbu gore navedenih podataka Porezna uprava provodi na temelju svih dostupnih podataka iz poreznih evidencija, te javno dostupnih podataka o poslovanju poreznih obveznika.